SSD ili HDD: U čemu je razlika?

Da li volite imati mnogo prostora za pohranu jeftino, ili vam se sviđa brzo i sigurno? Evo kako izabrati između tadicionalnih hard diskova i SSD-ova (solid state drive) za vaš sljedeći računar.

Sve do nedavno PC kupci imali su vrlo malo izbora o tome kakav tip uređaja za pohranu bi trebali nabaviti za svoj laptop ili dekstop računar. Ako ste kupili ultraportable uređaj, vjerovatno imate “solid-state drive” (SSD skraćeno) kao primarni (C: na Windowsu, Macintoshu HD ili Macu). Svaki drugi oblik faktora laptopa ili desktop računara ima HDD ili “hard disk drive”. Znaći možžete konfigurirati vašš sistem bilo sa HDD-om ili SSD-om, ili u nekim slučajevima sa oba. Ali kako da izaberete? Ovdje ćemo objasniti razlike između SSD-ova i HDD-ova (ili hard diskova) i provest ćemo vas kroz njihove prednosti i nedostatke kako bi vam pomogli da odlučite.

ŠŠto je SSD i HDD objaššnjenje

Tipični hard disk je osnovni uređaj za čuvanje stalne memorije na računaru. To znaći da podaci na njemu neće “nestati” kada isključite vašš sistem, zbog podataka pohranjenih u RAM memoriji. Hard disk je obično metalni uređaj sa magnetnim premazom koji pohranjuje vašše podatke, da li vremenske prognoze iz proššlog vijeka, kopiju Star Wars trilogije ili kolekciju vaše digitalne muzike. Pišši/brišši glava na metalnoj ruci vršši pristup podacima dok se disk vrti.

SSD funkcionalno radi sve što hard disk radi, ali se podaci za razliko od hard diska ovdje pohranjuju na me?usobno povezane memorijske flash ?ipove koji zadržavaju podatke ?ak i onda kada nema prisutne energije. ?ipovi mogu biti trajno instalirani na mati?nu plo?u sistema (kao što se radi u nekim manjim laptopima i ultra laptopima). Mogu biti i na PCI Express kartici (PCIe) na nekim savremenim radnim stanicama, ili u obliku kutije koja može biti prilago?ena veli?inom i oblikom i povezana žicama sa slotom za laptop ili desktop hard disk (uobi?ajeno za sve ostalo). Ovi memorijski flash ?ipovi su druga?iji tipovi od onih koji se koriste u USB diskovima i ubi?no su dosta brži i pouzdaniji. Upravo zbog toga su SSD-ovi dosta skuplji naspram USB diskova.

Napomena: U ovom ?lanku ?emo govoriti prvenstveno o internim pogonima, ali gotovo sve ovdje se isto tako odnosi i na eksterne hard diskove. Eksterni diskovi dolaze u dva oblika faktora, za laptope i desktop ra?unare i postepeno zauzimaju sve ve?i dio tržišta.

HDD i SSD kroz historiju

Hard disk tehnologija je relativno drevna (u smislu historije ra?unara, svakako). Postoje dobro poznate slike IBM 350 RAMAC hard diska iz 1956. koji je koristio pedeset 24-in?nih-širokih pladanja kako bi održavao nevjerovatnih 3.75MB prostora za pohranu. Ovo je naravno veli?ina prosje?nog 128Kbps MP3 fajla danas u fizi?kom prostoru koji je mogao držati dva komercijalna frižidera. IBM 350 je bio namijenjen samo za vladu i industrijske korisnike te je ostario do 1969. Zar napredak nije divan? Oblik faktora PC hard diskova je standardiziran na 5.25 in?a u ranim 1980-im godinama sa 3.5 in?nom desktop klasom i 2.5 in?nom laptop klasom koje su se pojavile nešto kasnije.

Interni kabal interfejsa se promjenio sa serijskog na IDE (sada ?esto nazvan paralelni ATA ili PATA) na SCSI, pa zatim na serijski ATA (SATA) tokom godina, ali svaki u biti radi istu stvar:  konektujte hard disk sa mati?nom plo?om vašeg ra?unara kako bi vaši podaci bili obra?eni. Današnji ure?aji od 2.5 i 3.5 in?a koriste uglavnom SATA interfejs (barem u ve?ini PC-ova i Mac-ova), dok neki SSD-ovi visokih brzina koriste brži PCIe interfejs. Kapaciteti su narasli od višestrukih megabajta do višestrukih terabajata, što je pove?anje za više od milion. Trenutni 3.5-in?ni hard diskovi imaju veli?ine kapaciteta sve do 10TB, dok 2.5-in?ni imaju maksimalno 4TB.

SSD ima mnogo kra?u historiju. Uvijek je postojala zalu?enost sa nepokretnim pohranjivanjem od po?etka privatnih ra?unala sa tehnologijama kao što su memorijsko “bubble” flashovanje u 1970-im i 1980-im. Trenutna flash memorija je logi?ka ekstenzija iste ideje, jer ne zahtijeva konstantnu energiju kako bi se zadržali podaci koje stavljate. Prvi primarni ure?aji poznatiji kao SSD-ovi su se pojavili usponom netbookova u kasnim 2000-tim. U 2007. godini OLPC XO-1 je koristio SSD od 1GB, a Asus Eee PC 700 serija je koristila SSD od 2GB kao primarnu pohranu podataka. SSD ?ipovi na slabim Eee PC jedinicama i na XO-1 bili su  zalemljeni na mati?nu plo?u. Kako su notebookovi, ultrabookovi i drugi ultra portablni laptop ra?unari postajali sposobniji, tako su rasli i SSD kapaciteti i vremenom postali standardizirani kao 2.5 in?ni notebook oblik faktora.  Na ovaj na?in mogli ste bez problema ukloniti 2.5-in?ni hard disk iz vašeg laptop ili desktop ra?unara i zamijeniti ga sa SSD-om. Kasnije su nastali i ostali oblici faktora, kao što su mSATA Mini PCIe SSD kartica, M.2 SSD u SATA i PCIe varijantama i DIMM solid state flash pohrana na Apple MacBook Pro Airu i MacBooku Pro, ali danas mnogi  SSD-ovi i dalje koriste 2.5-in?ni oblik faktora. Kapacitet 2.5 in?nog SSD-a trenutno dostiže vrhunac od 4TB, ali nedavno je Samsung objavio verziju od 16TB za poslovne ure?aje tipa servera.

Prednosti i nedostaci

SSD i hard disk oba obavljaju potpuno isti posao: Podižu vaš sistem i pohranjuju vaše aplikacije i privatne datoteke. Ali svaka vrsta pohrane ima svoj jedinstveni skup sposobnosti. Kako se razlikuju i zašto bi kupili jedan a ne drugi?

Cijena: SSD-ovi su skuplji od hard diskova u odnosu jednog dolara po gigabajtu. 2.5 – in?ni hard disk sa 1TB interne memorije košta oko $50, a SSD istog kapaciteta i oblika faktora oko $220. Pošto hard diskovi koriste stariju i uhodanu tehnologiju osta?e jeftini u bliskoj budu?nosti. Tih nekoliko dodatnih stotina za SSD bi mogle gurnuti cijenu vašeg sistema preko budžeta.

Maksimalni i naj?eš?i kapacitet: Iako SSD ure?aji imaju maksimalno 4TB i dalje su veoma rijetki i skupi. Vrlo vjerovatno ?ete više nai?i na jedinice od 500GB do 1TB kao primarne pogone u sistemima. Dok se diskovi od 500GB smatraju kao “bazni” u 2016. godini, kada su cijene u pitanju to se može spustiti do 128GB za jeftinije SSD-bazirane sisteme.  Korisnici multimedije ?e zahtijevati još više sa diskovima od 1TB do 4TB kao uobi?ajenim u savremenim sistemima. U biti, što je ve?i kapacitet to više stvari možete zadržati na vašem ra?unaru. Cloud-bazirana (internet) pohrana bi mogla biti dobra solucija ako planirate pohraniti fajlove koje ?ete koristiti na svom telefonu, tabletu i ra?unaru, ali lokalna pohrana je jeftinija i morate je samo jednom kupiti.

Brzina: Ovo je mjesto gdje SSD-ovi sjaje. Ra?unar sa SSD-om ?e podi?i sistem za manje od minute, a ?esto gotovo u sekundi. Hard disk zahtijeva dosta vremena kako bi se ubrzao za specifikacije operativnog sistema i ostat ?e sporija solucija naspram SSD-a u normalnom korištenju. PC ili Mac sa SSD-om podiže sistem brže, pokre?e i izvodi aplikacije brže i vrši prenošenje fajlova brže. Bilo da je to za zabavu, školu ili posao, dodatna brzina može biti razlika izme?u završavanja ne?ega na vijeme i neuspjeha.

Fragmentacija: Zbog svojih rotiraju?ih površina za snimanje, hard diskovi najbolje rade sa ve?im datotekama koje su postavljene u susjednim blokovima.  Na taj na?in glava diska može po?eti i završiti ?itanje u jednom kontinuiranom pokretu. Kada se hard disk po?ne puniti veliki fajlovi mogu biti raspršeni oko pladnja diska što ?ini da disk po?inje patiti od ne?eg što se naziva fragmentacija. Dok su se piši/briši algoritmi poboljšali do ta?ke da je taj uticaj minimiziran, hard diskovi još uvijek mogu postati fragmentirani. S druge strane SSD-ovi ne mogu zato što nemaju fizi?ku glavu za ?itanje što zna?i da podaci mogu biti pohranjeni bilo gdje. Zbog toga su SSD-ovi svojstveno brži.

Trajnost: SSD nema pokretnih dijelova, tako da je vrlo vjerovatno da ?e zadržati vaše podatke sigurnim ukoliko vam vaš laptop ispadne iz torbe ili se sistem potrese tokom zemljotresa prilikom rada. Ve?ina hard diskova automatski sklone mehani?ku piši/briši glavu kada je sistem isklju?en, me?utim nalazi se iznad pladnja diska na distanci od oko nekoliko nanometara kada su u pogonu. Ako ste grubi sa vašom opremom, preporu?ujemo SSD.

Dostupnost: Hard diskovi su više pogodniji za budžetne i starije sisteme, ali SSD-ovi sve više provladavaju u nedavno objavljenim laptopima. Zbog toga liste proizvoda od Western Digitala, Toshibe, Seagatea, Samsunga i Hitachija su više naklonjeni prema SSD-ovima. Za PC i Mac korisnike interni hard disk ure?aji još uvijek ne?e biti iskorijenuti u potpunosti, barem ne u nekoliko narednih godina. SSD linije modela rastu u brojevima, a svjedok je broj tankih prijenosnih ra?unala sa SSD-ovima od 256GB do 512GB ugra?enim na mjesto hard diskova.

Faktori oblika: Zbog ?injenice da se hard diskovi oslanjaju na rotiraju?e plo?e postoji ograni?enje kad je veli?ina u pitanju prilikom proizvodnje. Postojala je inicijativa da se naprave manji 1.8-in?ni hard diskovi, ali to je zaustavljeno na oko 320GB, jer su se phableti i smartphone proizvo?a?i odlu?ili za flash memoriju kao primarnu pohranu. SSD-ovi nemaju takva ograni?enja, tako da se mogu nastavljati smanjivati kako vrijeme prolazi. SSD-ovi su dostupni u kutijama od 2.5-in?a kao pogoni veli?ine za laptope, ali to je samo zbog prakti?nosti. Kako laptopi postaju tanji i tableti preuzimaju mjesto primarne platforme za web surfanje, vidjet ?ete sve više adaptacija SSD-ova.

Buka: ?ak i najtiši hard disk ?e emitirati malo buke prilikom upotrebe zbog rotacije diska i mehani?ke metalne ruke koja se pomjera naprijed – nazad. Brži hard diskovi ?e zbog toga praviti više buke nego sporiji. SSD-ovi doslovno ne prave nimalo buke, jer nisu mehani?ki ure?aji.

Sve u svemu: Hard diskovi pobije?uju kad su cijena, kapacitet i dostupnost u pitanju. SSD-ovi ?e najbolje služiti ako su brzina, faktor oblika, buka ili fragmentacija (tehni?ki dio brzine) važni faktori za vas. Da nema cijene i problema sa kapacitetima, SSD-ovi bi bez problema bili pobjednici.

Što se ti?e dugovje?nosti, iako je istina da se SSD-ovi istroše tokom vremena (sa svake ?elije u flash memoriji se može brisati i pisati ograni?en broj puta), zahvaljuju?i TRIM komandnoj tehnologiji koja dinami?no optimizira ova ?itanja i pisanja, vrlo vjerovatno možete prije odbaciti sistem zbog starenja (nakon šest ili više godina) nego da ?ete prona?i greške u pisanju i brisanju kod SSD-a. Ako ste zaista zabrinuti postoje odre?eni programi koji prate S.M.A.R.T. status vašeg hard diska ili SSD-a i oni ?e vam re?i da li se približava kraj života vašeg ure?aja za pohranu. Na udaru su ?esti multimedija korisnici kao što su video urednici koji stalno brišu i unose datoteke, ali ti korisnici ?e svakako imati potrebu za ve?im kapacitetima hard diskova. Hard diskovi ?e se vremenom istrošiti zbog stalne upotrebe tako?er, jer oni koriste fizi?ke metode snimanja.

Pravi ure?aj za pohranu za vas

Pa, da li SSD ili HDD (ili hibrid oba) odgovara vašim potrebama? Pogledajmo još jednom:

Hard diskovi

• ?esti korisnici multimedije i preuzimanja sa interneta: Video kolektori trebaju dosta prostora, a možete dobiti samo 4TB od jeftinih hard diskova.
• Budžet kupci: Ditto. Dosta jeftinog prostora. SSD-ovi su preskupi za kupce ra?unara od $500.
• Grafi?ki dizajneri i profesionalni inžinjeri: Video i foto urednici ?e istrošiti svoj ure?aj za pohranu zbog pretjerane upotrebe. Zamjena hard diska od 1TB je mnogo jeftinija od zamjene SSD-a od 500GB.
• Opšti korsnici: Ljudi koje vole preuzimatei svoje medijske fajlvoe lokalno ?e trebati više kapaciteta. Me?utim ako slušate muziku i gledate video zapise preko interneta, onda kupovina manjeg SSD-a za isti novac ?e vam dati bolje iskustvo.

 

SSD-ovi

• “Cestovni ratnici“: Ljudi koji ?e staviti svoje laptope u torbe ?e trebati dodatnu sigurnost, a tu je SSD odli?na opcija. Ovdje isto tako spadaju ljudi koji rade na polju, npr. komunalni radnici i sveu?ilišni istraživa?i.
• Brzinski demoni: Ukoliko treba da se stvari dese u trenu, potrošite nešto dodatnog novca za brza podizanja sistema i pokretanja aplikacija.
• Grafi?ki dizajneri i inžinjerski profesionalci: Da, znamo da smo rekli da su njima potrebni hard diskovi, me?utim brzina koju SSD donosi može napraviti razliku izme?u pravljena dva prijedloga za vašeg klijenta naspram pet takvih. Ovakvi korisnici su glavni kadidati za dual-drive sisteme (više o tome ispod).
• Audio inžinjeri i muzi?ari: Ukoliko snimate glazbu, ne želite da vam smeta šrkipav zvuk sa hard diska. Odlu?ite se za tiše SSD-ove.

Hibridni diskovi i Dual-Drive sistemi

Sredinom 2000-tih neki proizvo?a?i hard diskova, kao što su Samsung i Seagate, imali su teoriju da ako dodate nekoliko gigabajta flash ?ipova na rotiraju?i hard disk, dobit ?ete tzv. “hibrid” disk koji je kombinacija velikog kapaciteta pohrane sa performansom SSD-a, po cijeni nešto ve?oj u odnosu na tipi?an hard disk. Flash memorija se ponaša kao pufer za ?eš?e upotrebljivane fajlove, tako da vaš sistem ima potencijal za podizanje i u?itavanje najvažnijih aplikacija dosta brže, iako sami ne možete instalirati ništa direktno na taj prostor. U praksi, hibridni diskovi kao što su Seagate Momentus XT rade, ali su i dalje dosta skuplji i složeniji u odnosu na regularne hard diskove. Najbolje služe tipovima ljudi kao što su „cestovni ratnici“ koji u isto vrijeme trebaju dosta prostora za pohranu uz veliku brzinu. Budu?i da su me?u-proizvod, hibridni diskovi nužno ne zamijenjuju namjenske hard diskove ili SSD-ove.

U dual-drive sistemu, proizvo?a? sistema ?e instalirati mali primarni SSD pogon (C:) za operativni sistem i aplikacije i dodati ve?i rotiraju?i hard disk (D: ili E:) za pohranu fajlova. Ovo u teoriji radi dobro, me?utim u praksi proizvo?a?i naprave SSD-ove premalih kapaciteta. Windows sam po sebi zauzima dosta prostora na primarnom disku i neke aplikacije ne mogu biti instalirane na drugim diskovima. Neki kapaciteti tako?er mogu mogu biti previše slabi. Na primjer, možete instalirati Windows na SSD-u manjeg kapaciteta kao što je 16GB, ali tu ?e preostati malo prostora za bilo šta drugo. Po našem mišljenju, 120GB do 128GB je prakti?ni kapacitet za C: disk, dok je 256GB još bolja solucija. Problemi sa prostorom su isti kao kod više-pogonskih sistema: potrebno vam je više fizi?koh prostora unutar ra?unara da imate dva ili više diska.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, SSD i hard disk se ne mogu kombinirati (kao Voltron) na sistemima koji koriste tehnologije kao što su Intelova Smart Response Technology (SRT skra?eno). SRT koristi SSD neprimjetno da se ponaša kao cache kako bi pomogao sistemu da se što prije podigne i pokrene programe. Kao hibrid ure?aj, SSD nije direktno dostupan za krajnjeg korisnika. SRT zahtijeva prave SSD-ove, kao one sa 2.5-in?nim faktorom, ali ti diskovi mogu imati male kapacitete od 8GB do 20GB i još uvijek boostati performans; s obzirom da operativni sistem nije instaliran na direktno na SSD-u, izbjegavate prostorne probleme dual-drive konfiguracije koja je spomenuta iznad. S druge strane, vaš ra?unar treba imati prostora za dva pogona, uslov koji možda isklju?uje laptope i neke ra?unare sa manjim faktorom oblika. Tako?er ?e biti potrebno da vaš SSD i sistemska mati?na plo?a podržavaju caching tehnologiju kako bi ovaj scenario uspio. Sve u svemu, me?utim, zanimljivo je zaobilazno rješenje.

Nejasno je da li ?e SSD-ovi u potpunosti zamijeniti tradicionalne hard diskove, posebno pored cloud pohrane. Cijena SSD-ova se spušta, ali su još uvijek preskupi da u potpunosti zamijene terabajte podataka koji neki korisnici imaju u svojim ra?unarima i Mac-ovima. Cloud pohrana isto tako nije besplatna i morat ?ete je pla?ati dok god želite privatnu pohranu na internetu. Lokalna pohrana ne?e nestati sve dok imamo posvuda sveprisutne beži?ne internet sisteme. Naravno, kako vrijeme prolazi tako možda nastane i još bolja solucija.

Ukoliko vas zanima koji su to najbolji SSD-ovi u ovom dijelu 2016. godine pogledajte našu recenziju ovdje.