Uncategorized
SSD ili HDD: U čemu je razlika?
Da li volite imati mnogo prostora za pohranu jeftino, ili vam se sviđa brzo i sigurno? Evo kako izabrati između tadicionalnih hard diskova i SSD-ova (solid state drive) za va sljedeći računar.
Sve do nedavno PC kupci imali su vrlo malo izbora o tome kakav tip uređaja za pohranu bi trebali nabaviti za svoj laptop ili dekstop računar. Ako ste kupili ultraportable uređaj, vjerovatno imate solid-state drive (SSD skraćeno) kao primarni (C: na Windowsu, Macintoshu HD ili Macu). Svaki drugi oblik faktora laptopa ili desktop računara ima HDD ili hard disk drive. Znaći možete konfigurirati vaš sistem bilo sa HDD-om ili SSD-om, ili u nekim slučajevima sa oba. Ali kako da izaberete? Ovdje ćemo objasniti razlike između SSD-ova i HDD-ova (ili hard diskova) i provest ćemo vas kroz njihove prednosti i nedostatke kako bi vam pomogli da odlučite.
Što je SSD i HDD objašnjenje
Tipični hard disk je osnovni uređaj za čuvanje stalne memorije na računaru. To znaći da podaci na njemu neće nestati kada isključite vaš sistem, zbog podataka pohranjenih u RAM memoriji. Hard disk je obično metalni uređaj sa magnetnim premazom koji pohranjuje vaše podatke, da li vremenske prognoze iz prošlog vijeka, kopiju Star Wars trilogije ili kolekciju vae digitalne muzike. Piši/briši glava na metalnoj ruci vrši pristup podacima dok se disk vrti.
SSD funkcionalno radi sve to hard disk radi, ali se podaci za razliko od hard diska ovdje pohranjuju na me?usobno povezane memorijske flash ?ipove koji zadravaju podatke ?ak i onda kada nema prisutne energije. ?ipovi mogu biti trajno instalirani na mati?nu plo?u sistema (kao to se radi u nekim manjim laptopima i ultra laptopima). Mogu biti i na PCI Express kartici (PCIe) na nekim savremenim radnim stanicama, ili u obliku kutije koja moe biti prilago?ena veli?inom i oblikom i povezana icama sa slotom za laptop ili desktop hard disk (uobi?ajeno za sve ostalo). Ovi memorijski flash ?ipovi su druga?iji tipovi od onih koji se koriste u USB diskovima i ubi?no su dosta bri i pouzdaniji. Upravo zbog toga su SSD-ovi dosta skuplji naspram USB diskova.
Napomena: U ovom ?lanku ?emo govoriti prvenstveno o internim pogonima, ali gotovo sve ovdje se isto tako odnosi i na eksterne hard diskove. Eksterni diskovi dolaze u dva oblika faktora, za laptope i desktop ra?unare i postepeno zauzimaju sve ve?i dio trita.
HDD i SSD kroz historiju
Hard disk tehnologija je relativno drevna (u smislu historije ra?unara, svakako). Postoje dobro poznate slike IBM 350 RAMAC hard diska iz 1956. koji je koristio pedeset 24-in?nih-irokih pladanja kako bi odravao nevjerovatnih 3.75MB prostora za pohranu. Ovo je naravno veli?ina prosje?nog 128Kbps MP3 fajla danas u fizi?kom prostoru koji je mogao drati dva komercijalna friidera. IBM 350 je bio namijenjen samo za vladu i industrijske korisnike te je ostario do 1969. Zar napredak nije divan? Oblik faktora PC hard diskova je standardiziran na 5.25 in?a u ranim 1980-im godinama sa 3.5 in?nom desktop klasom i 2.5 in?nom laptop klasom koje su se pojavile neto kasnije.
Interni kabal interfejsa se promjenio sa serijskog na IDE (sada ?esto nazvan paralelni ATA ili PATA) na SCSI, pa zatim na serijski ATA (SATA) tokom godina, ali svaki u biti radi istu stvar: konektujte hard disk sa mati?nom plo?om vaeg ra?unara kako bi vai podaci bili obra?eni. Dananji ure?aji od 2.5 i 3.5 in?a koriste uglavnom SATA interfejs (barem u ve?ini PC-ova i Mac-ova), dok neki SSD-ovi visokih brzina koriste bri PCIe interfejs. Kapaciteti su narasli od viestrukih megabajta do viestrukih terabajata, to je pove?anje za vie od milion. Trenutni 3.5-in?ni hard diskovi imaju veli?ine kapaciteta sve do 10TB, dok 2.5-in?ni imaju maksimalno 4TB.
SSD ima mnogo kra?u historiju. Uvijek je postojala zalu?enost sa nepokretnim pohranjivanjem od po?etka privatnih ra?unala sa tehnologijama kao to su memorijsko bubble flashovanje u 1970-im i 1980-im. Trenutna flash memorija je logi?ka ekstenzija iste ideje, jer ne zahtijeva konstantnu energiju kako bi se zadrali podaci koje stavljate. Prvi primarni ure?aji poznatiji kao SSD-ovi su se pojavili usponom netbookova u kasnim 2000-tim. U 2007. godini OLPC XO-1 je koristio SSD od 1GB, a Asus Eee PC 700 serija je koristila SSD od 2GB kao primarnu pohranu podataka. SSD ?ipovi na slabim Eee PC jedinicama i na XO-1 bili su zalemljeni na mati?nu plo?u. Kako su notebookovi, ultrabookovi i drugi ultra portablni laptop ra?unari postajali sposobniji, tako su rasli i SSD kapaciteti i vremenom postali standardizirani kao 2.5 in?ni notebook oblik faktora. Na ovaj na?in mogli ste bez problema ukloniti 2.5-in?ni hard disk iz vaeg laptop ili desktop ra?unara i zamijeniti ga sa SSD-om. Kasnije su nastali i ostali oblici faktora, kao to su mSATA Mini PCIe SSD kartica, M.2 SSD u SATA i PCIe varijantama i DIMM solid state flash pohrana na Apple MacBook Pro Airu i MacBooku Pro, ali danas mnogi SSD-ovi i dalje koriste 2.5-in?ni oblik faktora. Kapacitet 2.5 in?nog SSD-a trenutno dostie vrhunac od 4TB, ali nedavno je Samsung objavio verziju od 16TB za poslovne ure?aje tipa servera.
Prednosti i nedostaci
SSD i hard disk oba obavljaju potpuno isti posao: Podiu va sistem i pohranjuju vae aplikacije i privatne datoteke. Ali svaka vrsta pohrane ima svoj jedinstveni skup sposobnosti. Kako se razlikuju i zato bi kupili jedan a ne drugi?
Cijena: SSD-ovi su skuplji od hard diskova u odnosu jednog dolara po gigabajtu. 2.5 in?ni hard disk sa 1TB interne memorije kota oko $50, a SSD istog kapaciteta i oblika faktora oko $220. Poto hard diskovi koriste stariju i uhodanu tehnologiju osta?e jeftini u bliskoj budu?nosti. Tih nekoliko dodatnih stotina za SSD bi mogle gurnuti cijenu vaeg sistema preko budeta.
Maksimalni i naj?e?i kapacitet: Iako SSD ure?aji imaju maksimalno 4TB i dalje su veoma rijetki i skupi. Vrlo vjerovatno ?ete vie nai?i na jedinice od 500GB do 1TB kao primarne pogone u sistemima. Dok se diskovi od 500GB smatraju kao bazni u 2016. godini, kada su cijene u pitanju to se moe spustiti do 128GB za jeftinije SSD-bazirane sisteme. Korisnici multimedije ?e zahtijevati jo vie sa diskovima od 1TB do 4TB kao uobi?ajenim u savremenim sistemima. U biti, to je ve?i kapacitet to vie stvari moete zadrati na vaem ra?unaru. Cloud-bazirana (internet) pohrana bi mogla biti dobra solucija ako planirate pohraniti fajlove koje ?ete koristiti na svom telefonu, tabletu i ra?unaru, ali lokalna pohrana je jeftinija i morate je samo jednom kupiti.
Brzina: Ovo je mjesto gdje SSD-ovi sjaje. Ra?unar sa SSD-om ?e podi?i sistem za manje od minute, a ?esto gotovo u sekundi. Hard disk zahtijeva dosta vremena kako bi se ubrzao za specifikacije operativnog sistema i ostat ?e sporija solucija naspram SSD-a u normalnom koritenju. PC ili Mac sa SSD-om podie sistem bre, pokre?e i izvodi aplikacije bre i vri prenoenje fajlova bre. Bilo da je to za zabavu, kolu ili posao, dodatna brzina moe biti razlika izme?u zavravanja ne?ega na vijeme i neuspjeha.
Fragmentacija: Zbog svojih rotiraju?ih povrina za snimanje, hard diskovi najbolje rade sa ve?im datotekama koje su postavljene u susjednim blokovima. Na taj na?in glava diska moe po?eti i zavriti ?itanje u jednom kontinuiranom pokretu. Kada se hard disk po?ne puniti veliki fajlovi mogu biti raspreni oko pladnja diska to ?ini da disk po?inje patiti od ne?eg to se naziva fragmentacija. Dok su se pii/brii algoritmi poboljali do ta?ke da je taj uticaj minimiziran, hard diskovi jo uvijek mogu postati fragmentirani. S druge strane SSD-ovi ne mogu zato to nemaju fizi?ku glavu za ?itanje to zna?i da podaci mogu biti pohranjeni bilo gdje. Zbog toga su SSD-ovi svojstveno bri.
Trajnost: SSD nema pokretnih dijelova, tako da je vrlo vjerovatno da ?e zadrati vae podatke sigurnim ukoliko vam va laptop ispadne iz torbe ili se sistem potrese tokom zemljotresa prilikom rada. Ve?ina hard diskova automatski sklone mehani?ku pii/brii glavu kada je sistem isklju?en, me?utim nalazi se iznad pladnja diska na distanci od oko nekoliko nanometara kada su u pogonu. Ako ste grubi sa vaom opremom, preporu?ujemo SSD.
Dostupnost: Hard diskovi su vie pogodniji za budetne i starije sisteme, ali SSD-ovi sve vie provladavaju u nedavno objavljenim laptopima. Zbog toga liste proizvoda od Western Digitala, Toshibe, Seagatea, Samsunga i Hitachija su vie naklonjeni prema SSD-ovima. Za PC i Mac korisnike interni hard disk ure?aji jo uvijek ne?e biti iskorijenuti u potpunosti, barem ne u nekoliko narednih godina. SSD linije modela rastu u brojevima, a svjedok je broj tankih prijenosnih ra?unala sa SSD-ovima od 256GB do 512GB ugra?enim na mjesto hard diskova.
Faktori oblika: Zbog ?injenice da se hard diskovi oslanjaju na rotiraju?e plo?e postoji ograni?enje kad je veli?ina u pitanju prilikom proizvodnje. Postojala je inicijativa da se naprave manji 1.8-in?ni hard diskovi, ali to je zaustavljeno na oko 320GB, jer su se phableti i smartphone proizvo?a?i odlu?ili za flash memoriju kao primarnu pohranu. SSD-ovi nemaju takva ograni?enja, tako da se mogu nastavljati smanjivati kako vrijeme prolazi. SSD-ovi su dostupni u kutijama od 2.5-in?a kao pogoni veli?ine za laptope, ali to je samo zbog prakti?nosti. Kako laptopi postaju tanji i tableti preuzimaju mjesto primarne platforme za web surfanje, vidjet ?ete sve vie adaptacija SSD-ova.
Buka: ?ak i najtii hard disk ?e emitirati malo buke prilikom upotrebe zbog rotacije diska i mehani?ke metalne ruke koja se pomjera naprijed nazad. Bri hard diskovi ?e zbog toga praviti vie buke nego sporiji. SSD-ovi doslovno ne prave nimalo buke, jer nisu mehani?ki ure?aji.
Sve u svemu: Hard diskovi pobije?uju kad su cijena, kapacitet i dostupnost u pitanju. SSD-ovi ?e najbolje sluiti ako su brzina, faktor oblika, buka ili fragmentacija (tehni?ki dio brzine) vani faktori za vas. Da nema cijene i problema sa kapacitetima, SSD-ovi bi bez problema bili pobjednici.
to se ti?e dugovje?nosti, iako je istina da se SSD-ovi istroe tokom vremena (sa svake ?elije u flash memoriji se moe brisati i pisati ograni?en broj puta), zahvaljuju?i TRIM komandnoj tehnologiji koja dinami?no optimizira ova ?itanja i pisanja, vrlo vjerovatno moete prije odbaciti sistem zbog starenja (nakon est ili vie godina) nego da ?ete prona?i greke u pisanju i brisanju kod SSD-a. Ako ste zaista zabrinuti postoje odre?eni programi koji prate S.M.A.R.T. status vaeg hard diska ili SSD-a i oni ?e vam re?i da li se pribliava kraj ivota vaeg ure?aja za pohranu. Na udaru su ?esti multimedija korisnici kao to su video urednici koji stalno briu i unose datoteke, ali ti korisnici ?e svakako imati potrebu za ve?im kapacitetima hard diskova. Hard diskovi ?e se vremenom istroiti zbog stalne upotrebe tako?er, jer oni koriste fizi?ke metode snimanja.
Pravi ure?aj za pohranu za vas
Pa, da li SSD ili HDD (ili hibrid oba) odgovara vaim potrebama? Pogledajmo jo jednom:
Hard diskovi
- ?esti korisnici multimedije i preuzimanja sa interneta: Video kolektori trebaju dosta prostora, a moete dobiti samo 4TB od jeftinih hard diskova.
- Budet kupci: Ditto. Dosta jeftinog prostora. SSD-ovi su preskupi za kupce ra?unara od $500.
- Grafi?ki dizajneri i profesionalni ininjeri: Video i foto urednici ?e istroiti svoj ure?aj za pohranu zbog pretjerane upotrebe. Zamjena hard diska od 1TB je mnogo jeftinija od zamjene SSD-a od 500GB.
- Opti korsnici: Ljudi koje vole preuzimatei svoje medijske fajlvoe lokalno ?e trebati vie kapaciteta. Me?utim ako sluate muziku i gledate video zapise preko interneta, onda kupovina manjeg SSD-a za isti novac ?e vam dati bolje iskustvo.
SSD-ovi
- Cestovni ratnici: Ljudi koji ?e staviti svoje laptope u torbe ?e trebati dodatnu sigurnost, a tu je SSD odli?na opcija. Ovdje isto tako spadaju ljudi koji rade na polju, npr. komunalni radnici i sveu?ilini istraiva?i.
- Brzinski demoni: Ukoliko treba da se stvari dese u trenu, potroite neto dodatnog novca za brza podizanja sistema i pokretanja aplikacija.
- Grafi?ki dizajneri i ininjerski profesionalci: Da, znamo da smo rekli da su njima potrebni hard diskovi, me?utim brzina koju SSD donosi moe napraviti razliku izme?u pravljena dva prijedloga za vaeg klijenta naspram pet takvih. Ovakvi korisnici su glavni kadidati za dual-drive sisteme (vie o tome ispod).
- Audio ininjeri i muzi?ari: Ukoliko snimate glazbu, ne elite da vam smeta rkipav zvuk sa hard diska. Odlu?ite se za tie SSD-ove.
Hibridni diskovi i Dual-Drive sistemi
Sredinom 2000-tih neki proizvo?a?i hard diskova, kao to su Samsung i Seagate, imali su teoriju da ako dodate nekoliko gigabajta flash ?ipova na rotiraju?i hard disk, dobit ?ete tzv. hibrid disk koji je kombinacija velikog kapaciteta pohrane sa performansom SSD-a, po cijeni neto ve?oj u odnosu na tipi?an hard disk. Flash memorija se ponaa kao pufer za ?e?e upotrebljivane fajlove, tako da va sistem ima potencijal za podizanje i u?itavanje najvanijih aplikacija dosta bre, iako sami ne moete instalirati nita direktno na taj prostor. U praksi, hibridni diskovi kao to su Seagate Momentus XT rade, ali su i dalje dosta skuplji i sloeniji u odnosu na regularne hard diskove. Najbolje slue tipovima ljudi kao to su cestovni ratnici koji u isto vrijeme trebaju dosta prostora za pohranu uz veliku brzinu. Budu?i da su me?u-proizvod, hibridni diskovi nuno ne zamijenjuju namjenske hard diskove ili SSD-ove.
U dual-drive sistemu, proizvo?a? sistema ?e instalirati mali primarni SSD pogon (C:) za operativni sistem i aplikacije i dodati ve?i rotiraju?i hard disk (D: ili E:) za pohranu fajlova. Ovo u teoriji radi dobro, me?utim u praksi proizvo?a?i naprave SSD-ove premalih kapaciteta. Windows sam po sebi zauzima dosta prostora na primarnom disku i neke aplikacije ne mogu biti instalirane na drugim diskovima. Neki kapaciteti tako?er mogu mogu biti previe slabi. Na primjer, moete instalirati Windows na SSD-u manjeg kapaciteta kao to je 16GB, ali tu ?e preostati malo prostora za bilo ta drugo. Po naem miljenju, 120GB do 128GB je prakti?ni kapacitet za C: disk, dok je 256GB jo bolja solucija. Problemi sa prostorom su isti kao kod vie-pogonskih sistema: potrebno vam je vie fizi?koh prostora unutar ra?unara da imate dva ili vie diska.
Posljednje, ali ne i najmanje vano, SSD i hard disk se ne mogu kombinirati (kao Voltron) na sistemima koji koriste tehnologije kao to su Intelova Smart Response Technology (SRT skra?eno). SRT koristi SSD neprimjetno da se ponaa kao cache kako bi pomogao sistemu da se to prije podigne i pokrene programe. Kao hibrid ure?aj, SSD nije direktno dostupan za krajnjeg korisnika. SRT zahtijeva prave SSD-ove, kao one sa 2.5-in?nim faktorom, ali ti diskovi mogu imati male kapacitete od 8GB do 20GB i jo uvijek boostati performans; s obzirom da operativni sistem nije instaliran na direktno na SSD-u, izbjegavate prostorne probleme dual-drive konfiguracije koja je spomenuta iznad. S druge strane, va ra?unar treba imati prostora za dva pogona, uslov koji moda isklju?uje laptope i neke ra?unare sa manjim faktorom oblika. Tako?er ?e biti potrebno da va SSD i sistemska mati?na plo?a podravaju caching tehnologiju kako bi ovaj scenario uspio. Sve u svemu, me?utim, zanimljivo je zaobilazno rjeenje.
Nejasno je da li ?e SSD-ovi u potpunosti zamijeniti tradicionalne hard diskove, posebno pored cloud pohrane. Cijena SSD-ova se sputa, ali su jo uvijek preskupi da u potpunosti zamijene terabajte podataka koji neki korisnici imaju u svojim ra?unarima i Mac-ovima. Cloud pohrana isto tako nije besplatna i morat ?ete je pla?ati dok god elite privatnu pohranu na internetu. Lokalna pohrana ne?e nestati sve dok imamo posvuda sveprisutne bei?ne internet sisteme. Naravno, kako vrijeme prolazi tako moda nastane i jo bolja solucija.
Ukoliko vas zanima koji su to najbolji SSD-ovi u ovom dijelu 2016. godine pogledajte nau recenziju ovdje.
I see you don’t monetize itrevolucija.com, don’t waste your traffic, you can earn additional cash every month
with new monetization method. This is the best
adsense alternative for any type of website (they approve all sites), for more info simply search in gooogle:
murgrabia’s tools